Predgovor

Još kao đaka oduševljavali su me radovi našega dičnog Rade Lopašića, kojega sam poznavao tamo od god. 1884., a od 1891, stupio s njime u uži dodir. Mnogo sam od njega naučio, i tako sam pod dojmom njegovih radova još god. 1889. štampao moj prvijenac »Brlog-grad i njegovi gospodari«, monografiju moga rodnoga grada, ne sluteći, da će mi u dio pasti časna zadaća, da popunim i priredim za štampu njegovo postumno djelo »Oko Kupe i Korane«, što ga je izdala »Matica-Hrvatska«.

Od god. 1883, sabirao sam gradu za povijest hrvatskih gradova, samostana i inih historičkih građevnih spomenika, te hrvatskih plemenskih općina. Nešto sam i obradio i objelodanio, te odlučih sve to izdati u zbirci »Hrvatske povjesne građevine«, koju zamislih u 12 svezaka. Prvi sam svezak izdao u vlastitoj nakladi god1. 1902., ali sam s daljnjim izdavanjem prestao zbog slabog odziva. Ponudio sam daljnje izdavanje »Matici Hrvatskoj«, nu to se nije moglo uz svu dobru volju M. H. primiti u onom velikom opsegu i raskošnoj opremi, kako to zamislih. Tako su moje »Hrvat. povjesne građevine« ostale torso.

Trebalo se povesti uzorom našeg Rade Lopašića i spremati onako, kako je on to činio u djelima »Karlovac«, »Bihač i bihačka krajina« i »Oko Kupe i Korane«, zaokruživati monografije prema pojedinim dijelovima naše domovine. Tako sam evo zamislio i ovu knjigu.

O Gorskom kotaru i Vinodolu napisao je naš neumorni Dragutin Hire dvije lijepe knjige, bogato ilustrovane, koje u glavnom sadržavaju vrsne putopisne crtice:, uz nekoliko historičkih uspomena, Pogledom na geografiju i topografiju, folkloru, faunu i t. d, toga dijela naše hrvatske domovine, doista su to djela od zamašne vrijednosti. Ima doista i nekoliko vrsnih histor. monografija o nekim gradovima i samostanima toga prijedjela, koje napisahu Ivan Kukuljević, Fr. Rački, Julije Janković, Šime Ljubić, Mazić i dr., a nešto sam i sam napisao (o čemu ne mogu kazati moj sud), nu to je razasuto po raznim novinama i časopisima.

Pobudom staroga mi znanca g. direktora Josipa Pasarića, odlučio sam dovršiti ovu knjigu, da time opet osvježim u narodu hrvatskome uspomenu na Franko-pane i Zrinske, koji su te krajeve kroz vijekove držali te ih proslavili.

Dašto, rado priznajem, da su mi spomenute temeljne radnje, slavnih naših historičara u mnogom služile, ma da sam sve opet po izravnim vrelima radio, pak i znatno nadopunjivao izdanim i neizdanim još dokumentima. Znatan mi je i dragocijen tumač i pomagač bio djelo prof. Vj. Klaića: »Knezovi Krčki - Frankopani«.

Sastavio sam i napisao, kako sam najbolje znao i kako sam osjećao za taj naš mili hrvatski kraj. Ugodna mi je dužnost, da zahvalim i onima, koji me pomogoše ilustracijama, a to gg. prof. Đuri Szabu, koji mi stavio na raspologanje zbirku povjerenstva za očuvanje histor. spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji, dr. Kolomanu Ghyczi-u, vlastelu u Čabru i Lacku Križu i dr., a osobito se zahvalom sjećam prijatelja dr. Milorada Gavazzia, koji je svom pripravnošću redigirao rukopis s jezične i stilističke strane.

Da bude knjiga i s naučne strane vrijedila, označio sam i vrela.

Zagreb, 12. siječnja 1924.

E. LASZOWSKI.

Sadržaj

Goski kotar i Vinodol s Rijekom
Badanj
Bakar
Bribir
Brod
Crikvenica
Čabar
Drivenik
Grižane
Grobnik
Hreljin
Kraljevica
Ledenice
Lič
Lopar
Novi
Paulinski samostan na Ospu kod Novoga
Trsat
Trsatski samostan