Početna   O Vinodolu   Priroda   Povijest   Običaji   Udruge   Galerije slika   Izleti

| Pjesnici-uvodna | Ljerka Car-Matutinović | Zlatica Balas | Mladen Barac - Ujčić | Damir Sirnik |
 

Riječ dvije o književnici

Suvremena hrvatska pjesnikinja, prozaistica, književnica za djecu, esejistica i prevoditeljica, Ljerka Car-Matutinović, rodena je a Crikvenici. Školovala se u Sušaku (Rijeka), Zadru i Zagrebu, gdje je diplomirala hrvatski i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu zagrebačkog sveučilišta. Član je Društva hrvatskih književnika (od 1975.), hrvatskog PEN centra, zagrebačkog centra Europskog društva kulture (sa sjedištem a Veneciji). Od 1961. objavljuje književne kritike, interpretacije i eseje, pjesme od 1965., a pripovijetke od 1975. a nizu časopisa i novina (Kolo, Republika, Riječka revija, Dometi, Istra, Forum, Dubrovnik, Mogućnosti, Most, La Battana, Impegno 80, Oko, Vjesnik, Večernji list, Hrvatska revija, Hrvatsko slovo, Nova Istra, Književna Rijeka). Objavila je dosad jedanaest knjiga pjesama: Vrijeme rastanka (1971.), Trudno kao dažd (1976.), Odiljat se (1983.), La Bellezza del Respiro - Ljepota disanja (Mazzara del Vallo, 1984.), Kanat slaji od meda , čakavske pjesme (1987.), Bajkoviti soneti (1988.), Glasovi glazba (1988.), Čakavske versade (1993. ), Bezumlje (1994.), Disanje (1997.), Jerbo samo tebe gledim (1998.). Objavila je i prozu za odrasle: Ljubavni jadi Ružice Trnoružice (1986.), Seoba mora (1996.) to prozu i slikovnice za djecu: Ma i Lu (1989./1990.), Ma i Lu se igraju (1995.), Tri pustolova hrabra (1996.), Sve niče iz priče (2000.) i dr. Tiskala je i književno-kritičku prozu: Pjesnička riječ Dragutina Tadijanovića (1970.), Čin riječi (1979.), Odjeci pjesničke riječi (1991.) i dr.
Uspješno prevodi i s talijanskog jezika (Rolando Certa: Arion, 1985.; Lucifero Martini: Colloquio con la Citta - Razgovor s gradom, 1987.; Alberto Moravia: Nosorog, 1991.; Gianni Rodari: Putovanje plave strijele, 1995.; Carlo Collodi: Pinokio, 1996.; Gianni Rodari: Čipolino, 1998.).
Pjesme su joj prevedene na desetak stranih jezika, pripovijetke na talijanski i njemački jezik. Zastupana je u domaćim i stranim antologijama: Pleti me pled, majčice, 1968.; Moja prva ljubavna pjesma, 1982.; Deutscher and internationaler kurzgeschichtenpreis, Wettbewerbstexte, 1985.; Gorki med, 1986.; 10 godina susreta "Zija Dizdarević: Izabrane priče", 1987.; 100 hrvatskih soneta, 1989.; Antologija hrvatskog dječjeg romana: "Prozori djetinjstva ", 1991.; Sto hrvatskih pisaca, 1992.; Skupljena baština, 1993.; Razigrane riječi, 1994.; U ovom strašnom času, Antologija suvremene hrvatske ratne lirike, Zagreb, 1994.; Non a Terra bruciata, 1995.; V tem strašnem času, 1995.; En ces Temps du Terrible, 1996.; Bambini: Un Anno di Speranza, 1996.; In der Stunde hochster IVot, 1997.; En tiu Terura Momento, 1998.; At this Terrible Moment, An Atology of Croatian War Poetry, 1999.; te U sjeni transcedencije, 1999.
Za svoje pjesničko i prozno stvaralaštvo dobila je niz nagrada i priznanja: Drago Gervais, Rijeka, 1981., 1985.; Zlatna medalja, Mazzara del Vallo, 1986. (za zbirku La Bellezza del Respiro); Il Borghetto, Citta di Montepulciano, 1988. (I. nagrada za prozu); Il Borghetto, Citta di Montepulciano, 1989. (I. nagrada za poeziju); Giuseppe Giusti, Pistoia, 1992. (za pjesme i pripovijetku; Ljubo Pavešić, Rijeka, 1995. (za najbolji čakavski tekst na MIK-u), Nagrada za životno djelo, Grad Crikvenica, 1996.; San Bartolo, Firenza, 1996. (Premio Speciale di poesia).

Književnica živi i radi a Zagrebu.

(Iz knjige "Jabuka na glavi")


Ljerka Car-Matutinović
"Jabuka na glavi"
Izdavač: "Adamić", Rijeka

 

Dvorana Gradske vijećnice u Crikvenici

U petak, 18. svibnja 2001. godine predstavljena je nova knjiga Ljerke Car-Matutinović

Predstavljanje je otvorila Ksenija Car-Ilić u ime pokrovitelja, o pjesnikinji je govorila Marija Gračaković, a stihove je govorio Dubravko Sidor

Autorica u društvu sa direktorom izdavačke kuće "Adamić" Franjom Butorcem i gradonačelnikom Grada Crikvenica Ivicom Malatestinićem

Moj kantun

Saki čovik ima svoj kantunić
kade se skriva ko va njazlu tić
aš je laglje va svojen njazlu kantat.

CRIKVENICA J' MOJ KANTUN

Nigde takove lipe arije ni
zranoga jutra kad se spi
ni tići sa ne čuju
misec i zvizda Danica pasuju
a more ko zrcalo
va ken se nebo ogljeda,
ni sleda oblaki...
Onput se zi kantunića svoga
ko zi njazla sunašce pokaže
se va lipotu od mora umoči
na nebo skoči
i veće se na Šilu smeje,
a na ti smih
Školj se vas ko trs zazeleni
pun smokav, javorik i oreh
i nekako veli zijde
rukun biš ga mogal ćapat!

A na svitu veće nigde ni
takove željeznice
ka zrana po Školju teče
kadim pučća a ne fiče
ku saki videt ne more.

Tata moj bi užal reć:
"Kad budeš vela ću te popeljat
ćemo se po Školju va željeznice vozit
ma moraš fanj narast!"

San san fanj narasla
željeznicu na Školju
nisan pozabila
(još bin se rada vozila!)

I saki put kad dojden
va moj crikveniški kantun
put Školja gledan:
Sad će se dim pokazat
morda ću se šnjun danaska popeljat?!

Svaća

Pod moston teče Dubračina
pred crikvun svira Mačina
a zi crikvi svaća gredu:
»Ala, veselo, pir je, homo zakantat«!
Hohrzno glavi vajer drže
'kolo njih deca biže
konfeti žvelto lete ko zi njazla tići...
»Ala, veselo, veli i mići
pir je, tr' to ni saki dan!
Homo potancat...«
Va belen je mlada ko jelvica tanahna,
mladomu j' pod pazuhon
ručica lipa malahna,
mladi diši na rutu
ča mu j' mat dala
za sriću na putu

Va more teče Dubračina
triještinku rasteže Mačina
a puci na triještinke
zgoru zdolu ko munjeni skaču...

Pod voltun spod kaštela dve materi plaču

 

Mića malahna strašljiva

na jenoj starinskoj slike moja nona
visoka i lipa tanahna va pasu ko jelvica
sa va svilnice na rukaveh mirlići
polak nje na stolice mići moj barba Frana
va ruke rožicu stišće i skrbno gljeda
va barbu fotografa ča to on parića
moja mat Draga va marinerskoj haljice
mirlići spod berhana zihajaju
na klupice stoji čvrsto se matere držeć
mića malahna strašljiva Dragica
v očeh suzice morda bi i zaplakala
da sme: ča će njin ovi barba udelat?

KADE SI, MAMA?

 

Početna   O Vinodolu   Priroda   Povijest   Običaji   Udruge   Galerije slika   Izleti

Globus
www.vinodol.org
©www.vinodol.org