(
Napomena: ako na uvećanoj slici ne vidite prikaz, znači da vaš
kompjutor ne podržava JAVA-aplete )
Prema Peuntingerovoj karti, kroz
sam Vinodol vodio je jedan krak važne rimske ceste iz Sjeverne
Italije (Aquileja), ulazi u dolinu kod Bakarca, a izlazi kod Novog
Vinodolskog, te je radi kontrole i zaštite podignuto više vojnih
utvrda. Po mišljenju Radmile Matejčić to se događalo krajem 3.
i početkom 4. st. naše ere u sklopu reinfortifikacije Liburnijskog
limesa. Tako o Driveniku Emilij Laszowski piše: »Neki i njega
ubrajaju među onih sedam rimskih kula, koje spominje Antoninov
itinerarij.«
|
Branič kula "turan" je dominantan
dio zdanja smješten na vrhu brežuljka. Unutrašnji tlocrt je kvadratičan.
To je dio stare kule koja je uklopljena u novu utvrdu koja je
dobila kule okruglog tlocrta. Dolaskom vatrenog oružja koncem
15. stoljeća okrugle kule su bilo sigurnije na udare topovskih
kugli.
|
U ranom
srednjem vijeku Vinodol naseljavaju Hrvati, koji potiskuju zatečeno
romansko i romanizirano ilirsko stanovništvo. U društvenom smislu,
novi se stanovnici organiziraju u slobodne seoske općine, u okviru
srednjovjekovne Župe vinodolske. Vinodolski zakon je prvi poznati
dokument koji spominje devet vinodolskih općina, odnosno devet gradova
— Ledenice, Novi, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat
i Grobnik.
|
 
Jednostavno, gotovo geometrijski pravilno
tlocrtno rješenje s kulama raspoređenim na uglovima pravokutnika
ukazuje na utjecaj talijanskog renesansnog fortifikacijskog graditeljstva,
odjeke kojega zamjećujemo u Austriji, Sloveniji i na našoj obali. |
Kaštel su u 16. stoljeću sagradili
Frankopani i u njega uklopili stariju utvrdu. |
U prilog pretpostavke o prapovijesnoj osnovi
driveničke utvrde ide mišljenje povjesničara Đure Szabe, koji smatra
srednjovjekovne utvrde izrazom autohtone kulture koja se počela
formirati još u prapovijesti. |
Glagoljski
natpis uzidan u zid utvrde. |
Utvrde su često uništavane
potresima i požarima. Jedan takav katastrofalni potres pogodio je
Vinodol 1321. godine, o čemu kroničar bilježi: »...gradi se razvalivahu
i bihu ludi pečalni veliko...«, te možemo pretpostaviti da je tada
stradao i Drivenik. |
| |
|
Jednostavan pravokutni
oblik strijelnice smatra se razvojno starijim, jer je funkcionalno
prilagođen obrani hladnim oružjem — lukom i samostrelom. Druga vrsta
strijelnice izra ena od dva kamena s dugim vizirnim otvorom (45—50
cm) uglavnom je namijenjena vatrenom oružju. Driveničke kruškolike
strijelnice možemo datirati u razdoblje od kraja 15. do početka
16. st., jer se već krajem 15. st. počinje skraćivati vizirni otvor. |
