Za sada su
prikazani samo neki rukom pisani glagoljski spomenici sa područja
Vinodola. |
Povjesničar i poznavatelj povijesti
svog zavičaja
prof. Ivan Barbarić piše o glagoljskoj pismenosti na području Vinodola>> |
Epigrafski glagoljski spomenici će biti
prikazani u posebnom prikazu.
Glagoljski natpisi koji su poznati
u Vinodolskom području su iz kasnijih razdoblja, ali su nesumljivo
izrasli na starijim zasadama i iskustvima. Svi najstariji
glagoljski natpisi su na području Istre i Kvarnera, znači u
neposrednom susjedstvu Vinodola.
|
|
...»Na
tlu Vinodola je veliki broj isprava pisanih hrvatskim jezikom i glagoljicom.
One su od značaja za sagledavanje društvenih, ekonomskih i kulturnih
prilika kroz povijesni razvoj vinodolskog područja. Neke od njih možda
i nemaju neku povijesnu vrijednost, ali su ipak izvor za poznavanje
nekih osobina Vinodola i njegovih stanovnika u prošlosti; za poznavanje
narodnih hrvatskih imena porodica, narodnih pravnih običaja, topografije,
narodnih riječi, a osobito su vrijedne za upoznavanje starog hrvatskog
jezika, a »kako većina glagoljških isprava potiče iz krajeva gdje
je rabljena čakavština, to su od znatne vrijednosti po proučavanje
toga našega hrvatskog narječja«...
Ivan Barbarić
prof. |
|
|
| Već se na Bašćanskoj ploči (poč. XII. st.) spominje
Vinodol. Kao svjedok kraljevskom darivanju Ledine opatiji svete Lucije spominje
se Pribineža, "posl", tj. poslanik u Vinodolu. Već tada je Vinodol,
vjerojatno, potpuno u domeni glagoljaške pismenosti i književnosti. O tome,
osim podataka na Bušćanskoj ploči, svjedoči i vrlo važan glagoljski fragment
Legende o sv. Tekli, ikonijskoj djevici, koji se po paleografskim osobinama
datira u kraj XII. ili početak XIII. st. |
| Belgrad,
Bribir, Drivenik, Grižane, Novi... najznamenitija su povijesna mjesta
vinodolskoga podneblja u kojima se možemo susresti s glagoljskim spomenicima.
Pripremajući svoju knjigu Glagoljski natpisi, akademik Branko Fučić
je krenuo tragom prethodnika kojima su glagoljski natpisi bili radni
izazov, ali istodobno i strast životnoga opredjeljenja. Može li
se ta baština čuvati drugačije ? Predlagao je da se u crkvi
Blažene Djevice Marije Snježne u Belgradu postavi lapidarij,
da se naprave kopije glagoljskih spomenika Vinodola... Do danas od
toga ništa !!
|
|
| |
Pročitajte cjelovite tekstove |
Za otvaranje dokumenata vam je potreban
AcrobatReader. Možete ga tu besplatno dobiti. |
|
|
  Josip
Bratulić , Prošlost i baština Vinodola, 1988.:GLAGOLJAŠKA BAŠTINA U VINODOLU
(pdf 196 K) ili
(html 33K)
Ivan
Barbarić, Vinodolski zbornik, 1983.:GRIŽANE
U DOBA FEUDALNIH DRUŠTVENIH ODNOSA
Vjekoslav
Štefanić, Glagoljski rukopisi..., JAZU 1969.:KNJIGA
BRATOVŠTINE SV. KRIŽA U BRIBIRU, G. 1609-1698. (pdf 90 K)
Vjekoslav
Štefanić, Glagoljski rukopisi..., JAZU 1969.: ZEMLJIŠNA
KNJIGA CRKVE (BRAĆE) SV. MARIJE U BELGRADU, G. 1590. (pdf 369 K)
|
|
Vrela i linkovi
Croatian
Glagolitic Script
http://www.hr/darko/etf/et03.html
Glagoljska
bašćina povezana s Likom, Krbavom, Gackom, Modrušom i Senjom
http://www.hr/darko/etf/likka.html
Prvi istraživači Bašćanske ploče
http://www.hr/darko/etf/ivsic.html
Društvo prijatelja glagoljice
http://www.hr/darko/glagoljica/dpg.html
Medieval Slavic Studies
http://www.slavic.ohio-state.edu/people/yoo/links/slavic/medieval.html
Uniqueness in the heart of the Europe-Glagolitic Script
http://thezaurus.com/sloveniana/Glagolitic_Script.htm
Hrvatski Državni Arhiv čuva brojne glagoljske rukopise i isprave
http://www.arhiv.hr/hr/teme/fs-ovi/glagoljica.htm
|
|
Literatura:
Vjekoslav Štefanić, Glagoljski rukopisi Jugoslavenske akademije, JAZU,Zagreb
1970.
Vjekoslav Štefanič, Glagoljski rukopisi otoka Krka, Djela JAZU knjiga
51, JAZU, Zagreb 1960.
|
| |
|
|
| |
|
|
