UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

"... baština, što smo je primili od svojih pređa, velika je i po kvantitetu i po vrijednosti, ali naš najveći zadatak nije, da se njome dičimo, već da je prije svega poznamo. Dajući vrlo istaknute ljude, naši krajevi počesto nisu marili, što oni hoće, niti su se kasnije brinuli, stoje od njih ostalo. Od svih krajeva Istra, Hrvatsko Primorje i Gorski Kotar dali su, uzeti zajedno, razmjerno najviše. A ipak se o tome zna najmanje. Potrebno je stvarati naučna središta, sa svrhom da se proučava naše kulturno nasljede... Pri tome se treba kloniti usko lokalnog patriotizma, i naše pojave treba uvijek promatrati u sklopu cijele hrvatske (kulturne tradicije)... "(1)

Ovim riječima našeg poznatog kulturnog djelatnika Antuna Barca predstavljamo obnovljeno izdanje Vinodolskog zbornika i njegovo buduće usmjerenje. Želja nam je da Vinodolski zbornik postane svojevrsno središte okupljanja Vinodolaca i Primoraca, i svih ljudi dobre volje koji prihvaćaju poruku našeg dičnog Barca da zajednički unapredujemo spoznaje o prošlosti, njegujemo kulturnu baštinu i dodajemo joj svoj doprinos, obogaćujemo je, te pružamo mogućnost mladima da se pokažu, javno ogledaju, potvrde i dožive radost stvaranja, ili kako je rekao Kranjčević "nastave tamo gdje su stali njihovi stariji".

Dosljedno toj poruci, koja se oslanja i na Klovića, Pančića, Mažuraniće, Kombola, Kostrenčića i druge ugledne ljude iz naše povijesti, na nama i na budućim generacijama nije samo čuvanje prošlosti. Mi moramo biti strogi kritičari, koji uvijek iznova i s novih polazišta prosuđuju naslijede i svoje doprinose, učeći i druge, mlade, takvom ponašanju. Vinodolski zbornik, kako je još u prvom broju najavio njegov glavni urednik V. Antić, kani slijediti tu obvezu koliko god je to moguće i koliko budu autori dosljednji u tome, spremni tako misliti i pisati.

Kad mislimo na naše naslijede, baštinu, mislimo vrlo široko na sve ono što nam je dano od djedova i baka, stoje ostalo od njihova rada i života, osobito onih koji su ostavili za sobom vidljive tragove u gospodarstvu, graditeljstvu, književnosti, na likovnom i glazbenom polju..., kao i na ono što su prve hrvatske obitelji, doselivši se u ove krajeve, našle od ranijih žitelja, počevši od prapovijesti i rimskodobne kulture.

U okviru toga, od ovog broja, na stranicama u spomen na svoje velikane, pisat ćemo o velikim imenima našeg roda. U ovom broju te smo stranice posvetili Vinodolcu Jurju Juliju Kloviću Croati, velikom majstoru sitnoslikarstva, ali i našim braniteljima poginulim u Domovinskom ratu. Zatim donosimo zanimljive radove s područja povijesti i arheologije, te književnosti i likovne umjetnosti, a otvorili smo i stranice posvećene narodnim običajima i legendama ovog kraja.
Uz baštinu, druga velika cjelina je gospodarstvo, prvenstveno turizam. Pokušali smo problematizirati temu, te sugerirati nova, aktualna pitanja za naredne brojeve Vinodolskog zbornika. Središnja tema devetog broja bit ce gospodarenje prostorom, stoje aktualizirano pripremom novog prostornog plana gradova, općina i Županije.

U trećoj cjelini, Bibliografskom prilogu donosimo prikaze novih knjiga, zatim popis radova objavljenih u sedam prethodnih brojeva Zbornika, te pregled bibliografije do 1945. god. za područja Grada Crikvenice i Općine Vinodolske.(2)) U pripremi je izrada bibliografije od 1945. do danas, pa pozivamo čitatelje da nam pomognu u prikupljanju novih podataka o svim dosada objavljenim knjigama vezanim za naš kraj.

Deveti broj Vinodolskog zbornika je već u pripremi, te upućujemo poziv svim zainteresiranim budućim suradnicima. Ovaj poziv se osobito odnosi na mlade suradnike, čiji mladalački žar može pomoći da Vinodolski zbornik bude poletniji, dinamičniji i aktualniji.

Zahvaljujemo svim suradnicima osmog broja Vinodolskog zbornika, koji su nam s radošcu i bez materijalne naknade ustupili svoje radove, te svim sponzorima i pokroviteljima.

Ističemo također velike zasluge nedavno preminulog prof.dr. sc. Dragomira Babića. Bio je član uredništva svih brojeva Vinodolskog zbornika, glavni urednik jednog broja i inicijator njegova obnavljanja. Za osmi i deveti broj napisao je nekoliko priloga, a do samoga kraja, svog radom ispunjenog života, nesebično je djelio svoje veliko, desetljećima, sticano znanje.

Osobito zahvaljujemo Gradu Crikvenici, Gradu Novom Vinodolskom, Općini Vinodolskoj i Ustanovi u kulturi "Dr. Ivan Kostrenčić" koji su podržali i omogucili obnavljanje ove publikacije.

Uvjereni smo da ce čitatelji uočiti vrijednost i vjerodostojnost Vinodolskog Zbornika kao povijesne društveno značajne publikacije i kao takvog ga prihvatiti. Uostalom, historia est magistra vitae!

Dr. sc. Stanko Antić

1) Dužnost prema prošlosti, Riječka revija, broj l, 1952.
2) Bibliografija za Grad Novi Vinodolski je obkavljena u 3. i 4. broju Novljanskog zbornika.